Preporuka gnojidbe mora imati za podlogu fizikalno - kemijske podatke analize tla, a izračun potrebne doze mora uvažavati specifične potrebe poljoprivredne kulture, realno mogući prinos te potencijal plodnosti tla.

U tu svrhu se i provodi kemijska analiza tla gdje se raznim kemijskim postupcima dolazi do saznanja kolika je biljci raspoloživa razina hraniva u uzorku tla. Uzorci se uzimaju na različitim dubinama ovisno o kulturi za čiji se uzgoj provodi kemijska analiza. Ako će se uzgajati višegodišnji nasadi uzorci se uzimaju sa dvije ili tri dubine, 0-30 cm, 30-60 cm te 60-90 cm, za ratarske i povrtlarske kulture sa dubine do 30 cm, dok za livade i pašnjake uzimamo uzorke do 10 cm. Uzorci se uzimaju sondom ili štihačom.

Najpogodnije vrijeme za uzimanje uzoraka je kada je tlo slobodno, tj. poslije žetve pa do pripreme tla za slijedeći usjev, svakako prije naredne gnojidbe. Kemijskom analizom može se dobiti čitav niz podataka, od kiselosti tla, sadržaja makro i mikro hranjiva, sadržaja organske tvari u tlu, ukupni CaCO₃, i dr.

Zadaci kemijske analize tla su:

1. 1. Odrediti razinu raspoloživosti hraniva ili potrebu njegovog unošenja

2. 2. Predvidjeti povećanje prinosa i profitabilnost gnojidbe

3. 3. Osigurati temelj za proračun potrebne gnojidbe pojedinog usjeva

4. 4. Procjeniti opskrbljenost pojedinim hranivom te utvrditi plan nadoknade

Redovitom kontrolom plodnosti tla putem kemijske analize poboljšavamo biljnu proizvodnju, a neposredno utječemo i na očuvanje okoliša jer pravilnim doziranjem gnojiva sprečavamo nepotrebno zagađivanje zemlje, zraka i vode.