Kontaktipregledaj sve kontakte
0800 647 647besplatni telefon
Agro novosti

GNOJIDBA VINOVE LOZE U JESEN

 

 

Uzgoj vinove loze zahtijeva redovitu gnojidbu kojom vinovoj lozi nadoknađujemo hraniva iznesena prinosom odnosno berbom grožđa, ali se također stvaraju zalihe svih onih hraniva koja nedostaju u tlu kako bi se osigurali redoviti prinosi dobre kakvoće. Osnovnu gnojidbu vinograda s NPK gnojivima najbolje je obaviti u jesen nakon berbe iz razloga što se u jesen vinograd dublje obrađuje i hraniva iz mineralnih gnojiva dospijevaju dublje u tlo. Tijekom jeseni i zime unesena hraniva se otapaju kroz čitavi obrađeni sloj tla i na taj način bliža su korijenu vinove loze. Korijen vinove loze tijekom zime ne miruje već raste, usvaja hraniva iz tla koja stvaraju zalihe u korijenu i nadzemnim dijelovima trsa, a u proljeće kada krene vegetacija ta se rezervna hraniva, prikupljena u periodu od jeseni do proljeća troše za rast i razvoj zelenih mladica i formiranje rodnih pupova na mladici. Kada bi ishranu odnosno gnojidbu vinove loze odgodili za proljeće, utjecaj bi se odrazio samo na povećanje veličine bobice i težinu grozda, a na broj rodnih mladica i broj grozdova po trsu ne bismo puno utjecali. 

Vinova loza veliki je potrošač kalija koji pozitivno utječe na nakupljanje šećera u bobicama grožđa, povećanje otpornosti na sušu, gljivične infekcije, mehanički pritisak i zimske pozebe. Fosfor je važan u početnim fazama rasta i razvoja jer potiče razvoj korijena, čime jača korijen i cjelokupni trs što se odražava na kondiciji i povećanoj otpornosti na visoke i niske temperature. Dobra ishrana fosforom povoljno djeluje na formiranje cvata u pupovima, na ranije dozrijevanje grožđa i na potpunije dozrijevanje rozgve. U slučaju njegova nedostatka smanjuje se prinos i kakvoća grožđa i u proljeće vegetacija kasni. No vrlo često na vinogradarskim tlima fosfor je blokiran i nedostupan biljkama zbog izrazite kiselosti tla. Na takvim tlima potrebno je prvo riješiti problem kiselosti, odnosno obaviti kalcizaciju tla.

Za osnovnu gnojidbu vinove loze primjenjuju se NPK gnojiva koja sadrže manji udio dušika, a naglašen sadržaj fosfora i kalija kao što je NPK 7-20-30 ili NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18) čiji omjer hraniva odgovara potrebama vinove loze.

Za srednje dobar prinos grožđa od 10 t/ha potrebno je gnojidbom unijeti u tlo 100-120 kg/ha dušika (N), 50-100 kg/ha fosfora (P2O5) i 85-170 kg/ha kalija (K2O). Znači na umjereno dobro opskrbljenim tlima fosforom i kalijem primjenjuje se 500 kg/ha NPK 7-20-30 ili 700 kg/ha NPK (MgO, SO3) 7-14-21 (2, 18). Ovom količinom gnojiva podmiruju se cjelokupne godišnje potrebe vinove loze za fosforom i kalijem, a manju količinu dušika koji se unese iskoristit će vinova loza za rast i razvoj korijena tijekom zimskog perioda.

Uz redovitu gnojidbu mineralnim gnojivima treba voditi računa i o sadržaju organske tvari u tlu. Zato je dobro vinograde svake treće do četvrte godine u jesen pognojiti zrelim stajskim gnojivom u količini 30-40 t/ha ili se može primijeniti neko drugo organsko gnojivo. Na taj način povoljno se utječe na stabilnost strukture tla, mikrobiološku aktivnost, vodo-zračne i toplinske prilike u tlu, odnosno na cjelokupnu plodnost tla.

Ukoliko se osnovna gnojidba ne obavi u jesen, treba ju obaviti zimi kada vremenske prilike to dozvole, ali svakako ju treba obaviti prije kretanja vegetacije u proljeće.

Dokumenti za preuzimanje



Povratak